Muška imena koja u Hrvatskoj rastu najbrže

Jednu stvar treba raščistiti prije nego brojke išta znače. DZS objavljuje 50 najčešćih imena novorođenčadi po spolu i godini, a ispod toga ništa. Kad ime u nekoj godini nedostaje, to dakle ne znači da ga nitko nije dobio. Završilo je ispod granice, a granica je niža nego što većina pretpostavlja.

Mjerimo udio: koliko je od svakih 1000 rođenih dječaka dobilo to ime, u prosjeku od 2017. do 2019. na jednom kraju i od 2023. do 2025. na drugom. Udio, a ne puki broj, jer se sama generacija smanjila. U 2025. rođeno je 16.659 dječaka, naspram gotovo devetnaest tisuća u 2017., pa je ime koje je kroz to zadržalo isti broj potiho dobivalo na terenu.

Toma vodi s velikom razlikom. Sa 12,6 popelo se na 24,6 dječaka na svakih 1000, dakle 2,0 puta češće, a u 2025. dobilo ga je 441 dječaka. Slijedi Liam, najmanje 1,8 puta češće, ali s puno manje osnovice.

Na grafikonu je svaka linija udio jednog imena kroz godine. Linija koja počinje tek negdje u sredini znači da imena prije te točke nije bilo na popisu. Prijeđite mišem preko godine za točnu vrijednost i broj dječaka iza nje ili kliknite ime u legendi da ga izdvojite.

Zajedno je tih 10 imena otišlo s 5,5 % rođenih dječaka u 2017. na 12,8 % u 2025.: 2.129 od 16.659 dječaka rođenih te godine. Vrijedi odmah reći što ta brojka pokazuje, a što ne. Ta su imena odabrana upravo zato što su rasla, pa je logično da zajednička linija raste; korisno je koliko je narasla. Svaki osmi dječak danas nosi ime iz ove skupine, a to je stvarni pomak u tome odakle generacija uzima imena, a ne sitnica na dnu popisa.

Zadnji stupac pokazuje koliko je od tih 10 imena uopće bilo na popisu u pojedinoj godini, što je pošten način čitanja početka krivulje: dio tog uspona odlazak je imena iz nevidljivosti, a ne njihov rast.

Ljestvica se pomiče iz dva posve različita razloga. Ime raste jer ga bira više roditelja ili jer imena iznad njega gube tlo, pa ono napreduje stojeći u mjestu dok se konkurencija prorjeđuje. Na popisu pozicija oboje izgleda jednako, a samo je jedno trend.

Toma je u promatranom razdoblju osvojilo najviše mjesta, njih 27, s 30. na 3. mjesto. Usporedite to s imenom Bruno, koje se popelo 11 mjesta, s 42. na 31., uz rast od 1,2 puta. Ista ljestvica, vrlo različite priče, i upravo zato je poredak u ovom članku po udjelu, a osvojena mjesta stoje u zasebnoj tablici, uz brojku rasta koja ih objašnjava.

Između 2017. i 2025. na popis prvih 50 muških imena ušlo je njih 6, a ispalo 6. To je umjeren obrtaj i tiha je poanta ovog članka: davanje muških imena u Hrvatskoj se mijenja, ali polako. Došla su ova imena: Mauro, Liam, Maro, Oliver, Andrija, Duje. Posljednje je stiglo Mauro, i to 2023.

Imena s desne strane nisu nestala iz Hrvatske. Ona su ispod granice, koja je, kako pokazuje tablica gore, niska, ali stvarna.

Poredate li tih 10 jedno uz drugo, obrazac nije onaj koji se očekuje. Njih 6 vezano je uz sveca ili biblijsku predaju, a 5 ih ima imendan u hrvatskom kalendaru, pa dobra polovica popisa uopće nije nova. To su stara imena koja se ponovno uzimaju, često u kraćim oblicima koji zvuče suvremeno, a iza sebe imaju sveca.

Ostatak kretanja je uvoz. Njih 7 od 10 imena su koja putuju i prepoznatljiva su daleko izvan Hrvatske, a 4 od 10 na početku razdoblja uopće nije bilo na popisu. To je obrazac s dva motora u hrvatskim muškim imenima: obnova s jedne strane, doseljavanje s druge, a između vrlo malo toga.

Uz to su kratka. Prosjek je 4,5 slova, od imena Teo do imena Viktor, a njih 6 ima najviše četiri slova. Kratka imena imaju prednost koja nema veze s modom: preživljavaju dozivanje preko igrališta, rijetko se krivo napišu u inozemstvu i ne treba im smišljati nadimak.

Evo svakog imena, što znači, odakle dolazi i kako se točno kretao njegov udio. Grafikon na svakoj kartici prikazuje broj rođenih na 1000 rođenih dječaka, pa ga sve manja generacija ne može ni uljepšati ni prigušiti; prijeđite mišem preko točke za stvarni broj dječaka iza nje.

Ime u usponu bitno je drukčija odluka od imena iz prvih deset i dobro je znati koju od te dvije donosite. Ime koje raste danas zvuči svježe, i baš je to njegova draž, ali ista putanja koja ga čini aktualnim može ga poslije učiniti prepoznatljivo vezanim uz jedno razdoblje. Nitko vam ne može reći gdje će ta imena biti za deset godina, a tko tvrdi da može, nagađa.

Ono što možete jest provjeriti praktične stvari dok je ime još na užem popisu. Izgovorite ga s prezimenom nekoliko puta, naglas. Hrvatska prezimena imaju vlastiti ritam, a ime koje završava glasom kojim prezime počinje stopit će se pri svakom izgovoru. Izgovorite i nadimak, jer je to inačica kojom će ga zapravo dozivati.

Provjerite kako ime putuje ako vam je to važno. Ime s č, ć, š, ž ili đ kod kuće je posve u redu, a strani će ga sustavi poravnati, pa je dobro sada odlučiti s kojim se pojednostavljenim zapisom možete pomiriti. Provjerite i imendan, jer ga otprilike polovica ovih imena ima, a polovica nema.

Zatim budite iskreni oko toga koliko želite da ime bude često. Ovdje nema pogrešnog odgovora. Ono što želite izbjeći jest da to slučajno otkrijete poslije, a upravo zato ove brojke i postoje.

I nemojte to raditi sami. Najbrže ide tako da svatko od vas zasebno prođe kroz imena i zapiše ona koja mu se sviđaju, bez potrebe da ih odmah brani, pa tek onda usporedite popise. Imena koja se nađu na oba prava su uža lista i pojave se puno brže nego kroz razgovor. Ne tražite ime na koje nitko nema primjedbu, nego ono zbog kojeg se oboje razveselite.