Jednu stvar treba raščistiti prije nego brojke išta znače. DZS objavljuje 50 najčešćih imena novorođenčadi po spolu i godini, a ispod toga ništa. Kad ime u nekoj godini nedostaje, to dakle ne znači da ga nitko nije dobio. Završilo je ispod granice, a granica je niža nego što većina pretpostavlja.

Mjerimo udio: koliko je od svakih 1000 rođenih djevojčica dobilo to ime, u prosjeku od 2017. do 2019. na jednom kraju i od 2023. do 2025. na drugom. Udio, a ne puki broj, jer se sama generacija smanjila. U 2025. rođeno je 15.820 djevojčica, naspram gotovo osamnaest tisuća u 2017., pa je ime koje je kroz to zadržalo isti broj potiho dobivalo na terenu.

Vodi Una. Sa 6,3 popelo se na 10,7 djevojčica na svakih 1000, dakle 1,7 puta češće, a u 2025. dobilo ga je 185 djevojčica. Odmah iza je Sofia, najmanje 1,7 puta češće, a njega na početku razdoblja uopće nije bilo na popisu.

Na grafikonu je svaka linija udio jednog imena kroz godine. Linija koja počinje tek negdje u sredini znači da imena prije te točke nije bilo na popisu, a na ovom ih je grafikonu mnogo. Prijeđite mišem preko godine za točnu vrijednost i broj djevojčica iza nje ili kliknite ime u legendi da ga izdvojite.

Zajedno je tih 10 imena otišlo s 3 % rođenih djevojčica u 2017. na 10 % u 2025.: 1.588 od 15.820 djevojčica rođenih te godine. Vrijedi odmah reći što ta brojka pokazuje, a što ne. Ta su imena odabrana upravo zato što su rasla, pa je logično da zajednička linija raste; korisno je koliko je narasla. Svaka deseta djevojčica danas nosi ime iz ove skupine, a većina te skupine na početku razdoblja bila je nevidljiva.

Zadnji stupac pokazuje koliko je od tih 10 imena uopće bilo na popisu u pojedinoj godini, što je pošten način čitanja početka krivulje: dio tog uspona odlazak je imena iz nevidljivosti, a ne njihov rast.

Ljestvica se pomiče iz dva posve različita razloga. Ime raste jer ga bira više roditelja ili jer imena iznad njega gube tlo, pa ono napreduje stojeći u mjestu dok se konkurencija prorjeđuje. Na popisu pozicija oboje izgleda jednako, a samo je jedno trend.

Una je u promatranom razdoblju osvojilo najviše mjesta, njih 30, s 47. na 17. mjesto. Usporedite to s imenom Tena, koje se popelo 11 mjesta, s 22. na 11., uz rast od 1,0 puta. Ista ljestvica, dvije posve različite priče: jedno je ime biralo više roditelja, drugo je jednostavno nadživjelo imena iznad sebe. Zato je poredak u ovom članku po udjelu, a osvojena mjesta stoje u zasebnoj tablici, uz brojku rasta koja ih objašnjava.

Između 2017. i 2025. na popis prvih 50 ženskih imena ušlo je njih 14, a ispalo 14. To je više od četvrtine popisa zamijenjeno u osam godina i više nego dvostruko veći obrtaj nego kod muških imena u potpuno istom razdoblju. Ako vam se činilo da se ženska imena mijenjaju brže, ovo je brojka iza tog dojma. Došla su ova imena: Kaja, Dunja, Luce, Lora, Cvita, Aria, Maris, Sofija, Aurora, Emili, Iris, Kiara, Lota, Sofia. Posljednje je stiglo Kaja, i to 2025.

Imena s desne strane nisu nestala iz Hrvatske. Ona su ispod granice, koja je, kako pokazuje tablica gore, niska, ali stvarna.

Poredate li tih 10 jedno uz drugo, prvo upada u oči ono čega nema. Imendan ima njih 1 od 10, a uz sveca ili biblijsku predaju vezano ih je 2. Kod muških imena te su brojke otprilike polovica popisa. Što god danas pokreće ženska imena, to nije crkveni kalendar.

Pokreću ih zvuk i doseg. Njih 5 od 10 međunarodno je prepoznatljivo, a 6 ih na početku razdoblja uopće nije bilo na hrvatskom popisu. Izrazito hrvatskih ili slavenskih imena među njima ima 2, a među njima i dalmatinski oblici koji su s nacionalnog popisa bili gotovo nestali. Uvoz s jedne strane, priobalna obnova s druge.

Uz to su kratka i puna samoglasnika. Prosjek je 4,5 slova, od imena Una do imena Sofija, njih 5 ima najviše četiri slova, a gotovo sva završavaju na -a. To nije slučajnost nego stvarno ograničenje: od hrvatskog se ženskog imena očekuje da se tako i sklanja, pa se najbrže šire ona koja već pristaju gramatici.

Evo svakog imena, što znači, odakle dolazi i kako se točno kretao njegov udio. Grafikon na svakoj kartici prikazuje broj rođenih na 1000 rođenih djevojčica, pa ga sve manja generacija ne može ni uljepšati ni prigušiti; prijeđite mišem preko točke za stvarni broj djevojčica iza nje.

Ime u usponu bitno je drukčija odluka od imena iz prvih deset i dobro je znati koju od te dvije donosite. Ime koje raste danas zvuči svježe, i baš je to njegova draž, ali ista putanja koja ga čini aktualnim može ga poslije učiniti prepoznatljivo vezanim uz jedno razdoblje. Nitko vam ne može reći gdje će ta imena biti za deset godina, a tko tvrdi da može, nagađa.

Ono što možete jest provjeriti praktične stvari dok je ime još na užem popisu. Izgovorite ga s prezimenom nekoliko puta, naglas. Hrvatska prezimena imaju vlastiti ritam, a ime koje završava glasom kojim prezime počinje stopit će se pri svakom izgovoru. Izgovorite i nadimak, jer je to inačica kojom će je zapravo dozivati.

Provjerite kako se ime sklanja. Kod ženskih je imena to važnije nego što se čini: vokativ i genitiv koriste se stalno, a ime koje im se opire svi će koji ga izgovaraju potiho preoblikovati. Provjerite i kako putuje, jer će ime s č, ć, š, ž ili đ strani sustavi poravnati, pa je dobro sada odlučiti s kojim se pojednostavljenim zapisom možete pomiriti.

Zatim budite iskreni oko toga koliko želite da ime bude često. Ovdje nema pogrešnog odgovora. Ono što želite izbjeći jest da to slučajno otkrijete poslije, a upravo zato ove brojke i postoje.

I nemojte to raditi sami. Najbrže ide tako da svatko od vas zasebno prođe kroz imena i zapiše ona koja mu se sviđaju, bez potrebe da ih odmah brani, pa tek onda usporedite popise. Imena koja se nađu na oba prava su uža lista i pojave se puno brže nego kroz razgovor. Ne tražite ime na koje nitko nema primjedbu, nego ono zbog kojeg se oboje razveselite.