Ovo treba reći prije svih brojki jer se tu najčešće griješi. DZS objavljuje 50 najčešćih imena novorođenčadi po spolu i godini, a ispod toga ništa. Ime koje nestane s popisa nije nestalo iz Hrvatske. Palo je ispod granice, a granica je puno niža nego što se pretpostavlja.

Mjerimo udio: koliko je od svakih 1000 rođenih dječaka dobilo to ime, u prosjeku od 2017. do 2019. na jednom kraju i od 2023. do 2025. na drugom. Udio, a ne puki broj, jer se sama generacija smanjila. U 2025. rođeno je 16.659 dječaka, naspram gotovo devetnaest tisuća u 2017., pa je ime kojemu je broj pao za desetinu zapravo zadržalo svoje mjesto, a brojanje beba to bi proglasilo padom.

Patrik je palo najdublje: sa 10,6 dječaka na svakih 1000 na početku razdoblja na 4,8 danas, dakle pad od 55 % ili više. Slijedi Filip, pad od 45 %. Od tih 10 imena, njih 3 u potpunosti je ispalo s objavljenog popisa.

Na grafikonu je svaka linija udio jednog imena kroz godine. Linija koja negdje prestaje znači da je ime palo ispod granice, a ne da se prestalo davati. Prijeđite mišem preko godine za točnu vrijednost i broj dječaka iza nje ili kliknite ime u legendi da ga izdvojite.

Zajedno je tih 10 imena otišlo s 16,8 % rođenih dječaka u 2017. na 7,8 % u 2025.: 1.299 od 16.659 dječaka rođenih te godine. Vrijedi odmah reći što ta brojka pokazuje, a što ne. Ta su imena odabrana upravo zato što su padala, pa je logično da zajednička linija pada; korisno je koliko je velik blok koji se pomaknuo.

Zadnji stupac pokazuje koliko je od tih 10 imena u pojedinoj godini još bilo na popisu. Ondje gdje ta brojka pada, dio pada linije odlazak je imena ispod granice, a ne njegov pad na nulu.

Ljestvica se pomiče iz dva posve različita razloga. Ime klizi jer ga bira manje roditelja ili jer imena ispod njega jačaju, pa ono pada stojeći u mjestu. Na popisu pozicija oboje izgleda jednako, a samo je jedno pad.

Filip je u promatranom razdoblju izgubilo najviše mjesta, njih 21, s 7. na 28. mjesto. Usporedite to s imenom Dominik, koje je izgubilo 13 mjesta, s 29. na 42., dok mu je udio zabilježio pad od 28 %. Zato je poredak u ovom članku po udjelu, a izgubljena mjesta stoje u zasebnoj tablici, uz brojku koja ih objašnjava.

Između 2017. i 2025. s popisa prvih 50 muških imena ispalo je njih 6, a ušlo 6. Otišla su ova imena: Patrik, Antonio, Andrej, Gabrijel, Martin, Stjepan. To je umjeren obrtaj: davanje muških imena u Hrvatskoj se mijenja, ali polako, i najveći dio pada u ovom članku otpada na imena koja tonu unutar popisa, a ne na ona koja s njega ispadaju.

I opet, ime s lijeve strane nije nestalo. Ono je ispod granice, koja je, kako pokazuje tablica gore, niska, ali stvarna.

Ovo je najjasniji način da se vidi što jedan naraštaj davanja imena učini. Tablica ispod uzima 12 imena koja nosi najviše muškaraca i dječaka koji žive u Hrvatskoj, prema Popisu 2021., i uz svako stavlja njegovo mjesto među novorođenima.

Na čelu je Ivan: nosi ga 106.657 ljudi, više nego ijedno drugo ime u zemlji, a među dječacima rođenima 2025. bilo je na 6. mjestu, s 375 rođenih. Njih 5 od 12 uopće se ne pojavljuje na popisu novorođenih. To nisu neka nepoznata imena. To su imena hrvatskih očeva i djedova, a danas ih godišnje dobije manje od 72 dječaka.

Mjesto po broju živih nositelja izračunato je nad svim imenima u našem katalogu, oba spola zajedno, pa numeracija preskače: između njih su i najčešća ženska imena. Visoko mjesto ondje zapis je šezdesetih i sedamdesetih, a ne tvrdnja o današnjici.

Poredate li tih 10 jedno uz drugo, obrazac je zrcalna slika popisa imena u usponu. Njih 10 vezano je uz sveca ili biblijsku predaju, a 10 ih ima imendan u hrvatskom kalendaru. Biti staro, ustaljeno hrvatsko ime sa svecem iza sebe nije nikakva zaštita; ako išta, to je profil imena u riziku, jer su takva imena već bila zasićena.

Vrijedi razumjeti mehanizam. Ime kojeg je u jednom naraštaju posvuda sljedeći naraštaj preskače upravo zato što ga je posvuda: roditelji koji sina žele nazvati po djedu biraju protiv četvorice dječaka u njegovu razredu koji to ime već nose. Imena koja ovdje padaju uglavnom nisu nemoderna. Ona su samo zasad potrošena.

Uz to su duža od imena u usponu. Prosjek je 5,5 slova, od imena Ivan do imena Antonio, a njih 1 ima najviše četiri slova. Imena koja ih zamjenjuju kraća su, a to je stvarna i dosljedna razlika između dva popisa.

Evo svakog imena, što znači, odakle dolazi i kako se točno kretao njegov udio. Grafikon na svakoj kartici prikazuje broj rođenih na 1000 rođenih dječaka, pa sve manja generacija ne može preuveličati pad; prijeđite mišem preko točke za stvarni broj dječaka iza nje.

Ne, i to vrijedi reći izravno. Ime u padu nije loše ime i ništa u ovom članku ne treba čitati kao upozorenje. Većinom su to imena sa stoljećima iza sebe koja su trenutačno na dnu svojeg ciklusa, a ime na dnu ciklusa ima svojstvo koje roditelji često žele: vaš će sin vjerojatno biti jedini s tim imenom u razredu, a svi i dalje znaju kako se piše i izgovara.

Ta je kombinacija rijetka. Doista neobično ime cijeli se život krivo čuje i krivo piše; ime iz prvih deset dijeli se sa suučenikom. Ime kojeg je prije trideset godina bilo posvuda, a danas je tiho, stoji između toga dvoga, i upravo se zato imena uopće vraćaju.

Praktične provjere jednake su kao i za svako ime. Izgovorite ga s prezimenom nekoliko puta, naglas, i izgovorite nadimak, jer je to inačica kojom će ga zapravo dozivati. Odlučite kako gledate na to da dijakritički znakovi putuju, jer će strani sustavi poravnati č, ć, š, ž i đ. Provjerite imendan ako je vašoj obitelji važan; većina ovih imena ga ima.

Jedino što stvarno treba odvagnuti jest asocijacija. Ime na dnu svojeg ciklusa vašim će vršnjacima zvučati kao generacija vaših očeva, a suučenicima vašeg sina kao novo, i samo vi možete procijeniti kako to sjeda u vašoj obitelji.

I nemojte to raditi sami. Najbrže ide tako da svatko od vas zasebno prođe kroz imena i zapiše ona koja mu se sviđaju, bez potrebe da ih odmah brani, pa tek onda usporedite popise. Imena koja se nađu na oba prava su uža lista i pojave se puno brže nego kroz razgovor.